Kako uzgojiti 500 - 600 kg krumpira na sto četvornih metara, a ne kao inače!
Zaslužni agronom Vladimir Ivanovič Kornilov, poznati profesionalni uzgajivač krumpira. Čovjek godišnje treba oko 100 kg krumpira, a četveročlana obitelj oko 400 kg. Prema sustavu ekološkog ekološkog živog uzgoja potrebno je provesti jarovizaciju. Vernalizacijom aktivirate gomolje za brzo klijanje, poboljšanje zdravlja i zaštitu od bolesti. Za sto četvornih metara trebat će vam otprilike 500 gomolja veličine kokošjeg jajeta (70 g). VRIJEME SADNJE KRUMPIRA Datumi po zonama U srednjoj zoni (Moskva, Ufa, Čeljabinsk) krumpir se sadi otprilike 8. - 10. svibnja. U Permu i Jekaterinburgu sade se oko 15. svibnja. U Voronježu, Saratovu... - 10. travnja, au toplim geografskim širinama (Krasnodar, Rostov) sade se oko 10. ožujka, t.j. 50 dana ranije. Najbolje vrijeme za sadnju u našoj srednjoj zoni je početak svibnja (8. - 10. svibnja). Mnogi gledaju narodne znakove: rasklapanje lista breze do veličine kovanica od 2 rublja posljednjeg izdanja. Ako ste ga ranije posadili, vaš bi krumpir mogao stisnuti mraz. U takvoj situaciji sadnice se moraju nagrnuti, odnosno potpuno prekriti zemljom. MI OŽIVLJAVAMO TLO, ČINIMO GA PLODNIM... ŠTO JE ZA TO POTREBNO? Iskreno, čak i uz manju količinu primijenjenog gnojiva, možete dobiti veću žetvu, ali morate dodati organsku tvar, humusne tvari i korisnu mikrofloru. Većina hranjivih tvari je u nedostupnom obliku.Kada dodamo organsku tvar, makro i mikroelementi uz pomoć biote prelaze u pristupačan oblik i to će biljkama biti dovoljno. Prema dokazanim znanstvenim istraživanjima, 500 kg krumpira sa sto četvornih metara odnese 2,5 kg dušika (N), 1 kg fosfora (P) i 5 kg (K) kalija. Ovdje i dalje govorimo samo o topivim hranjivima, a mnogo je više netopivih, odnosno nedostupnih biljkama u zemlji. Bilo bi lijepo barem jednom napraviti analizu tla u svom vrtu. Takve analize provode agrokemijske službe u vašem gradu. Krumpir voli rahlu zemlju, pa ako imate problema s tim, dodajte 2-3 kante ispranog pijeska + kantu humusa ili komposta po hektaru. Može se dodati samo istrunuti stajnjak. Na sto četvornih metara unosimo 40 kg organskog gnojiva Bionex, 7 kg mekog gnojiva Gumi-Omi krumpir i oko 4,5 kg Gumi-Omi kalija. Tlo će dobiti dušik, fosfor, kalij i elemente u tragovima u dovoljnim količinama. Sve preorati. Na taj smo način oživjeli i obogatili naše tlo korisnim elementima na duže vrijeme. Inače, umjesto Bionexa, možete staviti 20 kg gnojiva na sto kvadrata.Pileći gnoj je PRAVI, dezinficira se tri puta: mikrobiološki, termički na temperaturi od 300 stupnjeva i prirodnim sorbentima. SHEMA SADNJE, PRIPREMA RUPA I SAMOG GOMOLJA ZA SADNJU Izrađujemo rupe na bajonetu lopatice (25 cm), 60 cm između redova i 35 cm između rupa.Ne zgušnjavajte nasad. Na ovaj način nećete dobiti dobru žetvu. U svaku rupu stavimo šaku mekog gnojiva Gumi-Omi krumpir i Bionex (ili 1 žlicu ili pola šake PRAVOG kokošjeg gnoja). MORA sadržaj rupe pomiješati sa zemljom i posuti odozgo (3 cm). To činimo tako da kako biljka raste, korijenje dobiva stalnu prehranu.Dva sata prije sadnje počinjemo pripremati gomolje krumpira. Prvo smo ih unaprijed namočili pola sata u otopini tri biološka proizvoda: Gumi, Fitosporin i Borogum (1 žličica + 5 žličica + 5 žličica na 5 l vode). Ili ga umočite u ovu otopinu, ali bolje ga je natopiti, tada će gomolj biti zasićen potrebnim mikroelementima, a prirodne fitobakterije će ga zaštititi iznutra, kao i odbiti napade bakterija i gljivica zaštitnim filmom. Također možete umjesto običnog Fitosporin-M koristiti biootopinu Fitosporin Olympic koja sadrži 90 mikroelemenata, Gumi i korisne fitobakterije. Gumi povećava otpornost našeg krumpira na stres tijekom mraza i suše, a Borogum je biološki proizvod, zahvaljujući kojem sadnice u očima krumpira aktivnije rastu i time se buduća žetva povećava za 20%! Nakon namakanja stavite gomolje da se osuše. Slijetanje. Gomolj položimo vodoravno tako da razmak od vrha gomolja do površine zemlje bude 6-7 cm.Nakon sadnje zemlju poravnamo grabljama da smanjimo isparavanje vlage.E pa krumpir je posađen. Slijedi njega, okopavanje... i naravno zaštita od bolesti i koloradske zlatice. Preporučamo korištenje bioloških pripravaka kao što je Gumi+ BTB u vašem vrtu. Gumi ovdje povećava turgor biljnih tkiva, a naš će krumpir biti jak i manje osjetljiv na djelovanje štetnika. A BTB djeluje već u fazi ličinke, remeti probavni sustav insekata i značajno smanjuje njihovu sposobnost razmnožavanja. Gumi+BTB je apsolutno siguran za okoliš i ne nakuplja se u usjevu. Karenca između prerade i konzumacije krumpira je samo 5 dana. Želimo vam velike i zdrave žetve!
Koristimo Nanomix tekuće folijarno gnojivo za krumpir i već nekoliko godina ostvarujemo prinose od oko 500 kg po sto četvornih metara. Gnojivo je jednostavno za upotrebu, samo ga razrijedite do željene konzistencije i poprskajte.
Zar nikoga ne brine da ćete na taj način dobiti krumpir s ogromnom količinom nitrata i drugih štetnih tvari kojih se toliko boje kupci u trgovinama? Ne trebamo težiti kvantiteti, već kvaliteti. A ako želite veću žetvu, morate pravilno odabrati sjeme i brinuti se za njih, a ne sipati tone gnojiva.
Naravno, ako ima puno krumpira, to ne znači da su sve štetne tvari u uravnoteženom stanju i da njihova razina ne prelazi normu. Stoga bi bilo bolje odabrati pravi sadni materijal, a ne saditi sve redom.
I nemam pojma koliko krumpira skupljamo. Nikad ga nismo vagali, a nemamo sto kvadrata, nego četiri. Iskopamo ga, razbacamo po zemlji, osušimo i stavimo u vreće. A onda u podrum.
Sasvim je moguće izvagati krumpir u jednoj kanti i onda njime napuniti vreće. Tada će se ovom kantom moći napuniti vreće i utvrditi koliko je krumpira izraslo na četiri hektara.